“Logika, kao disciplina koja potiče racionalno i kritičko mišljenje, od najveće je važnosti za razvoj ljudskog znanja, znanosti i tehnologije. (…)”
https://www.unesco.org/en/days/world-logic
Svjetski dan logike proglašen je od strane UNESCO-a, u suradnji s Međunarodnim vijećem za filozofiju i humanističke znanosti (CIPSH, Conseil international de la philosophie et des sciences humaines ), u studenom 2019. godine i od tada se obilježava svake godine 14. siječnja. Izabrani datum za proslavu je hommage velikim logičarima i matematičarima, A. Tarskom i K. Gödelu, Tarskom koji je rođen u Varšavi 14. I. 1901. godine i Gödelu koji je umro u Princetonu 14. I. 1978. godine. Tarski je uvelike značajan za razvoj simboličke logike, semantike i filozofije jezika kao i analitičke filozofije, a bavio se pojmom istine, a Gödel posebno za razvoj matematičke logike i aksiomatike u matematici. Kako ističe UNESCO, „logika, kao disciplina koja potiče racionalno i kritičko mišljenje, od najveće je važnosti za razvoj ljudskog znanja, znanosti i tehnologije (…) temelji se na vrlinama diskursa i argumentacije“, a njeno širenje i popularizacija „može doprinijeti uspostavljanju kulture mira, dijaloga i međusobnog razumijevanja među narodima“.( https://www.unesco.org/en/days/world-logic)
Ostvarujući ishode kurikuluma za nastavni predmet Logika, posebno domena Običan jezik i jezici logike, Misao, svijet i znanstvena spoznaja, Logička svojstva i odnosi te Argumentacija i kritičko mišljenje, te međupredmetnih očekivanja kurikuluma za međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Učiti kako učiti, Poduzetništvo i dr., učenici 3. c razreda istraživali su logičke paradokse, metodu reductio ad absurdum, logički kvadrat, poznate logičare zaslužne za razvoj logike, iskaznu logiku, Eulerove krugove, te prikazali rezultate različitim kreativnim uratcima poput plakata, kvizova, generatora i aplikacija. Među navedenima, posebno se ističu generatori za provjeravanje tautologije te istovrijednosti iskaza koji u jako kratkom vremenu daju odgovor na naše pitanje izgrađujući istinosne tablice za više redaka, generator za lakše razumijevanje odnosa među pojmovima i dijagramiranje Eulerovim krugovima, generatori logičkog kvadrata i njegovih istinosnih vrijednosti itd. Svakako, rezultati njihovog rada neosporni su dokaz razvoja svih vještina 21. stoljeća poput kreativnosti, suradnje, komunikacije, kritičkog mišljenja te rješavanja problema. Spomenuti uratci će uvelike pomoći drugim učenicima kao i budućim generacijama učenika da uspješnije ostvare ishode kurikuluma Logike kao i da osvijeste važnost racionalnog promišljanja i kritičkog mišljenja u svakodnevnom životu.
Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik