“Razum mora biti najviši sudac i vodič u svemu.”
J. Locke
Slika generirana pomoću umjetne inteligencije
Dužnost, dobro, djelovanje iz dužnosti i prema dužnosti, dobra volja, kategorički imperativ, vrline, krepostan čovjek, princip korisnosti, moralna i etička refleksija, odgovornost, savjest, blaženstvo, deontološka, eudaimonistička, konzekvencionalistička etika samo su neki od temeljnih koncepata povezanih s područjem etike, a bili su predmet početne i nezaobilazne refleksije i diskusije u nastavi filozofije nakon analize filozofskih tekstova Aristotela, Platona, Kanta i Benthama. Navedeno je bilo i polazna točka za provedu sintetiziranog modela istraživačkog učenja na temu umjetne inteligencije, uporabu njenih alata u školskom okruženju a koja kontinuirano zaokuplja pažnju naših maturanata.
„Koristimo li umjetnu inteligenciju na moralno opravdani način?, Koliko vjerujemo umjetnoj inteligenciji?, Treba li uporaba umjetne inteligencije imati granice u školama?, Gubimo li sposobnost stvaranja kritičkog mišljenja uz pretjeranu uporabu alata umjetne inteligencije?, Kakvu budućnost trebamo očekivati?, Je li korištenje umjetne inteligencije znak napretka ili lijenosti?“ neka su od pitanja koje su učenici postavili u početnoj fazi tzv. orijentaciji. Uslijedila je sljedeća faza konceptualizacija u kojoj učenici formuliraju istraživačko pitanje a to je bilo „Koliko često maturanti koriste umjetnu inteligenciju u školskim obavezama i smatraju li to moralno prihvatljivim? te formuliranje hipoteze „Maturanti redovito koriste alate umjetne inteligencije u školske svrhe i ne smatraju to moralno ispravnim, no traže opravdanje.“ Učenici su osmislili zatim plan istraživanja, odredili ciljnu skupinu, formulirali pitanja u Microsoft Formsu te prionuli prikupljanju podataka. Interpretacija i analiza prikupljenih podataka uslijedila je nakon toga, a zatim i sinteza te rasprava i refleksija o provedenom istraživanju. Učenici su na kraju konstatirali: „Istraživanje je pokazalo da je hipoteza bila opravdana jer, iako maturanti često koriste umjetnu inteligenciju u školskom kontekstu, svjesni su mogućih moralnih problema povezanih s takvim djelovanjem.“
U završnom dijelu učenici su proveli i vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje prilikom kojeg su istaknuli moguća poboljšanja u budućnosti prilikom provođenja istraživanja, a rezultate su prikazali u e knjizi.
Zanimljivosti iz istraživanja:
- više od 60% ispitanika smatra da umjetna inteligencija smanjuje ljudsku sposobnost stvaranja kritičkog mišljenja,
- 68% smatra da bi škola trebala učenike poučavati pravilnoj uporabi alata umjetne inteligencije,
- 88% ispitanika smatra da nam je dužnost, u skladu s Kantovom deontološkom etikom, pored svakog rada, teksta, slike, prezentacije, videa trebalo jasno naznačiti da ga je napravila umjetna inteligencija,
- 32% ispitanika to nikada ne radi, a tek 8% radi uvijek dok ih 60% to radi ponekad,
- 54% smatra da umjetna inteligencija ne može zamjeniti ljudsku kreativnost,
- najčešće korišteni alati su ChatGPT i Gemini,
- sadržaj umjetne inteligencije je dobio prosječnu ocjenu 3,63 od ispitanika,
- pouzdanost a zatim i poštenje i sigurnost su najvažniji etički principi kad se radi o uporabi alata umjetne inteligencije u školi.
Sintetizirani model istraživačkog učenja stavlja učenike u sam centar procesa aktivnog učenja čineći ih glavnim i nezamjenjivim sudionicima, a itekako im pomaže u olakšavanju konstituiranja razumijevanja nastavnih sadržaja. Razvoj samoregulacije i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje kao i svih transverzalnih vještina poput kreativnosti, komunikacije suradnje, rješavanja problema a posebno kritičkog mišljenja, svakako su neosporne dodatne vrijednosti ovakvog načina učenja. Povezivanje nastavnih sadržaja sa stvarnim životom i aktualnim temama, učenicima omogućuje posebno dragocjeno, autentično iskustvo učenja iz kojega će, u skladu s holističkim pristupom, sigurno ponijeti čvrste temelje za osobni rast i razvoj te će jednog dana, odvažno i razborito, kao savjesni pojedinci, sudjelovati u etičkim, tehnološkim, znanstvenim, društvenim i drugim procesima i odlukama na dobrobit svoje društvene sredine kao i čovječanstva uopće.
Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik