“Nijedna stvar na svijetu nije bolje raspodijeljena nego zdrav razum, jer svatko smatra da ga ima u tolikoj mjeri, te čak i oni koje je najteže zadovoljiti u svemu drugom nemaju običaj da ga žele više negoli ga imaju.”
René Descartes
Nakon prošlogodišnjeg istraživanja naših maturanata na temu Etika i umjetna inteligencija, naši ovogodišnji maturanti su također napravili istraživanje o umjetnoj inteligenciji, temi koja i dalje ostaje izuzetno aktualna i kojom ćemo se još dugo baviti.
Znaju li ljudi dovoljno o umjetnoj inteligenciji? Odakle dobivaju najviše informacija? Priča li se dovoljno o prednostima i nedostatcima umjetne inteligencije? Koji je njihov stav o umjetnoj inteligenciji? Vjeruju li joj ili ih je strah? Je li im umjetna inteligencija više koristi ili šteti? Kakav je stav učenika o umjetnoj inteligenciji? Kako korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju utječe na akademski uspjeh učenika srednjih škola? Koliko često učenici koriste umjetnu inteligenciju? Utječe li umjetna inteligencija na samostalnost učenika? Je li tehnologija poboljšala kvalitetu obrazovanja? Može li umjetna inteligencija razviti svijest? Može li imitirati svijest ljudi? Razvija li umjetna inteligencija subjektivno iskustvo, kreativnost? Postoji li opasnost o razvoju svjesne umjetne inteligencije? Je li ljudska svijest prepreka umjetnoj inteligenciji? Što je umjetna inteligencija? Je li ona prijetnja čovječanstvu ili je pak dobra za njega? Trebamo li biti zabrinuti zbog umjetne inteligencije? Treba li se u škole uvesti edukacija o umjetnoj inteligenciji? Kako se ona upotrebljava? Koja etička pitanja otvara? Što mladi misle o njoj? Hoće li umjetna inteligencija zamijeniti ljude? Može li umjetna inteligencija donositi moralno ispravne odluke? Nadmašuje li umjetna inteligencija ljudsku inteligenciju? Obavlja li umjetna inteligencija neke poslove bolje nego čovjek? Može li umjetna inteligencija interpretirati emocije? Može li umjetna inteligencija pripomoći u usavršavanju lijekova? Opravdava li se sudjelovanje umjetne inteligencije u donošenju dijagnoza i preporuka kod liječenja? Je li etički opravdano da umjetna inteligencija donosi odluke koje bi mogle rezultirati gubitkom ljudskih poslova, ili nastankom ekonomske nejednakosti? Ovo su samo neka od pitanja koje su učenici postavljali u početnom dijelu istraživanja, a nakon kojeg su prešli na konceptualizaciju, postavljenje istraživačkog pitanja i hipoteze a zatim na provedbu samog istraživanja uz prikupljanje podataka, analizu istih, te predstavljanje rezultata u razredu uz pomoć digitalnih alata a zatim i provođenje diskusije i refleksije o samom istraživanju. Nakon svega uslijedilo je vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje uz pomoć rubrika. Istaknut ćemo ovdje samo neke zanimljive zaključke do kojih su došli naš maturanti provodeći sintetizirani model istraživačkog učenja na temu umjetne inteligencije.
Istraživanje na uzorku od 66 učenika naše škole: „Iz provedene ankete možemo zaključiti kako je naša hipoteza opravdana. Pretpostavka da umjetna inteligencija nema velik utjecaj u samom akademskom uspjehu potvrđena je 2. i 3. pitanjem (2. „Smatraš li da je korištenje tehnologija umjetne inteligencije utjecalo na tvoj uspjeh u srednjoj školi?“ – na koje je većina ispitanih odgovorila sa „Ne“. i 3. „Smatraš li da bi učenici imali slične ocjene i bez korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju?“ – na koje je većina odgovorila sa „Da“.). Nadalje, opravdano je tvrditi i da je umjetna inteligencija donijela promjene u obrazovanju. Većina ispitanih učenika odgovorila je da koristi umjetnu inteligenciju u svrhe obrazovanja te za grupne projekte. Također, mnogi smatraju kako im je umjetna inteligencija pomogla u razumijevanju nekih predmeta i za olakšavanje određenih zadataka. Učenici su također izrazili da smatraju da će nove generacije biti sve manje samostalne zbog upotrebe umjetne inteligencije u obrazovanju, ali nemaju strah da će umjetna inteligencija potpuno zamijeniti učitelje. Na kraju, većina ih smatra kako su tradicionalne metode učenja efikasnije od korištenja umjetne inteligencije.“
Zaključci drugih istraživanja: „Širenje i razvoj umjetne inteligencije u različitim područjima ukazuje na potrebu za dubljim razumijevanjem i regulacijom rada umjetne inteligencije radi osiguranja etičkih normi, zaštite radnih prava i razvoja individualnosti, na različitim područjima umjetna inteligencija nudi veliku pomoć i omogućuje olakšan napredak. Međutim, poneka pitanja u istraživanju naglašavaju važnost regulacije rada umjetne inteligencije kako bi razvoj čovječanstva tekao u sigurnosti.“
„Istraživanje je pokazalo podijeljena mišljenja oko dosta pitanja. S jedne strane, srednjoškolci smatraju da će u skoroj budućnosti autonomna vozila postati dio naše svakodnevice, te imaju pozitivno mišljenje o vožnji istih. S druge strane, ipak smatraju da nije etično ukloniti ljudski faktor te su zabrinuti o posljedicama potencijalnih grešaka AI sustava.“
„Adolescenti smatraju da će umjetna inteligencija negativno utjecati na obrazovanje jer, iako može biti korisna u nastavi, neki je učenici mogu koristiti u negativne svrhe. Stoga bi njena uporaba trebala biti ograničena.“
„Istraživanje je pokazalo da je naša hipoteza bila opravdana tj. da su srednjoškolci upoznati s društvenim implikacijama umjetne inteligencije.(…) Za izgradnju mišljenja potrebno je znanje i informiranje o nekoj temi, što potkrjepljuje našu hipotezu. Većina ispitanih (57%) odgovorila je da je upoznata s umjetnom inteligencijom, a čak njih 30% je djelomično upoznato.“
Povezanost teme umjetne inteligencije s Kantovom deontološkom etikom, Descartesovom filozofijom racionalizma i njegovom poznatom rečenicom Cogito ergo sum, Lockeovim poimanjem refleksije i senzacije te konceptom spoznaje, Aristotelovom etikom vrlina itd., promišljanje o stavovima J. Searlea o umjetnoj inteligenciji, jasan su indikator uspješnog, svrhovitog i smislenog povezivanja nastavnog procesa i aktualnih društvenih tema.
Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik